Iz rubrike Intervju - drugi dan GeTID&teh 2017

Prenosimo iz rubrike Intervju: Željko Bosančić, prof. dr. Ante Rončević, Nataša Bajić, Dušan Simović.

GeTID&teh 2017: Željko Bosančić – Očekujem druženje i razmjenjivanje iskustava i učenje nečeg novog

U toku simpozija razgovarali smo i sa mag. ing. Željkom Bosančićem sa Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Razgovarala: Lamija Grabus

Uvaženi, danas ste govorili na temu ''Komparacija komercijalnog skenera i digitalnog fotografskog aparata u digitalizaciji tiskanih medija''. Možete li nam ukratko reći šta ste to predstavili?

Ispitivali smo koji je način najefikasniji i s kojim načinom možemo dobiti najbolje rezultate da bi digitalizirali nekakve grafičke proizvode, odnosno u ovom slučaju inkunabule koji su vrijedni i koji se ne smiju iznositi iz prostorija u kojima se čuvaju, koji se ne smiju dati javnosti na korištenje, da bi ih mogli dobiti u digitalnom obliku.

Da li su se senzori danas promijenili u odnosu na deset godina, te da li je primjena digitalnog fotografskog aparata najkvalitetnija metoda za digitalizaciju tiskanih medija?

Promijenili su se drastično. U biti je u nekim slučajevima i jedina metoda koja se može koristiti jer ne možete inkunabule stavljati u skener zbog svoje osjetljivosti, ne smijete ih tek tako premiještati s mjesta na mjesto, neke su tako osjetljive da jednostavno morate samo fotografskim aparatom ih uslikati.

Da li nam možete reći nešto o 3D rekonstrukciji?

To je finalni produkt koji još nije kreiran do kraja, kojeg sad još dorađujemo i radimo na njemu. U biti želimo dobiti da nepravilnosti prilikom digitalizacije možemo ispraviti, znači ako je prilikom fotografiranja ili skeniranja nešto ukoso da se to može ispraviti tako da čitatelj kad dobije digitalni oblik da mu je sve kao da ima knjigu pored sebe pretipkanu.

Šta očekujete od ovakvih simpozija poput GeTID-a?

Što i od svakog simpozija, druženje i razmjenjivanje iskustava i učenje nečeg novog.

GeTID&teh 2017: prof. dr. Ante Rončević

Profesor sa naše partnerske institucije Sveučilište Sjever iz Varaždina prof. dr. sc. Ante Rončević razgovarao je sa novinarkama za Grafx. U prilogu donosimo intervju:

Razgovarala: Lamija Grabus

Uvaženi profesore, možete li nam teći u kontekstu onoga o čemu ste govorili danas, šta to predstavljaju prve tri, a šta četvrta industrijska revolucija?

Prva industrijska revolucija utemeljena je na parnom stroju, na strojevima koji zamijenjuju ljudski rad, nakon toga uvođenje električne energije, električnih stojeva kao druga, treća predstavlja digitalizaciju kroz mnoštvo uređaja, strojeva bilo u proizvodnji bilo za potrebe u kućanstvu. Međutim, četvrta koja je tako brzo došla nakon treće je ona koja omogućuje, slikovito rečeno, razgovor između strojeva i strojeva, strojeva i ljudi i na taj način su se mnogi procesi ubrzali, na taj način su se nove paradigme i novi poslovni modeli uspostavili i to je ovo vrijeme u kojem zapravo živimo.

Kakvi se poslovni modeli oblikuju danas? Na čemu se temelji četvrta industrijska ili revolucija?

U kontekstu četvrte industrijske revolucije i poslovne filozofije holističkog marketinga ili one tržišne filozofije, dakle nove paradigme u odnosu na paradigmu ili probleme kako proizvesti i kako prodati, razmišlja se kako prepoznati vrijednost koja se može oblikovati i ujedno isporučiti potencijalnim ili sadašnjim korisnicima na tržištima, dakle to je jedan novi pogled, nova paradigma.

Koje prilike i izazove donosi industrija 4.0?

Izazovi su veliki. Ona je i za nas koji se negdje sa strane sporije razvijamo, koji smo na deset tisuća eura po glavi stanovnika ili niže, a koji imamo potencijale i kroz naša sveučilišta i suradnju kroz industriju, a opet kroz svekoliku globalizaciju i digitalizaciju da se uključimo u najvrednije i najznačajnije procese. To se događa i to je pokazatelj tako nedvojben, ali sa druge strane i opasan za iseljavanje iz ovih naših prostora kroz ICT sektor. Uistinu, mnoge su se firme već i kod nas u Hrvatskoj i kod vas u Bosni i Hercegovini uključile i toliko je onda to stent područje od velikog značenja i kroz reformu obrazovanja ono sve više dobija svoje mjesto.

Po Vašem mišljenju da li je četvrta industrijska revolucija sadašnjost ili budućnost?

Već je sadašnjost u mnogim razvijenim zemljama, ali pred nama je budućnost ne tako daleka nego vrlo skoro i mi ćemo više biti uronjeni u tu budućnost.

GeTID&teh 2017: Nataša Bajić – Oduševljena sam, jako je lijepo i jako mi se sviđa ovaj program

Kako smo već i kazali, akcenat ovogodišnjeg simpozija GeTID&teh je na studentima, studentskim prezentacijama i viđenjima grafičkog inžinjera u budućnosti. Tom prilikom razgovarali smo sa studenticom Grafičkog inžinjerstva sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Natašom Bajić.

Razgovarala: Emina Ahmetović

Budući da ste ovdje prvi put, kako vam se čini simpozij GeTID&teh 2017, kakvi su Vaši utisci i dojmovi?

S obzirom da je ovo uopšteno prvi simpozijum i neki seminar što se tiče grafičke struke, a i prvi put sam u Travniku oduševljena sam, jako je lijepo i jako mi se sviđa ovaj program.

Kako Vi vidite studij grafičkog inžinjerstva?

Studenti dosta upisuju grafičko inžinjerstvo jer ga mnogi vide kao dizajnerski posao. Na taj način izbjegnete matematiku, fiziku, hemiju, mehaniku i slično. (smijeh) J

Da li postoji mogućnost saradnje imeđu naših studenata i studenata sa Vašeg fakulteta?

Smatram da bi bilo dobro da ostvarimo neku saradnju, da li bi to bilo u vidu ovako nekih seminara, možda neke razmjene na neke kraće periode ili nešto tako slično. Mi bismo bili zaista sretni kad bi se ostvarila neka saradnja.

GeTID&teh 2017: Dušan Simović – Moji utisci su pozitivni zato što baš ovakvi skupovi nama studentima i profesorima omogućavaju razmjenu mišljenja, znanja, različitog viđenja grafičke tehnologije i dizajna

Razgovarali smo i sa studentom Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušanom Simovićem. Evo šta je kazao za studentski časopis Grafx:

Razgovarale: Fikreta Kerić i Lamija Grabus

Poštovani kolega, možete li nam prenijeti Vaše utiske i dojmove sa jučerašnjeg i današnjeg skupa?

Moji utisci su pozitivni zato što baš ovakvi skupovi nama studentima i profesorima omogućavaju razmjenu mišljenja, znanja, različitog viđenja grafičke tehnologije i dizajna, generalno te oblasti.

Kako Vi vidite stanje grafičke strukture danas?

Neke tehnike štampe kao što su sitoštampa, tipoštampa, te „starije“ tehnike polako stagniraju dok, naprimjer, fleksoštampa, digitalna štampa doživljavaju veliku ekspanziju zato što se danas grafička tehnologija uglavnom usmjerava ka ambalaži.

Šta najviše studente interesuje u procesu obrazovanja grafičkog inžinjera?

Smatram da je to prvenstveno širok spektar znanja koje nam omogućava grafička tehnologija. Postoji dosta tehnika štampe i mi studenti kada završimo taj fakultet možemo veoma lako da se snađemo u industriji, dakle teoretska znanja možemo praktično primijeniti. Također, spremni smo na napredak jer pratimo i napredak tehnologije, a ona je u ovoj oblasti jako bitna. Interesuje nas, svakako, i mogućnost zapošljavanja, posebno je u Srbiji manjak grafičkih inžinjera.

Postoji li mogućnost saradnje između Vašeg i našeg fakulteta?

Naravno, kao što ste upoznati naši fakulteti već odavno sarađuju, već deset godina, od kada je Vaš fakultet osnovan. A kada su u pitanju studenti nadam se da će i na tom polju biti saradnje i smatram da je ista od koristi, najviše zbog razmjene iskustva studenata.