Iz rubrike Intervju - prvi dan GeTID&teh 2017

Iz rubrike Intervju: mr. sc. Snježana Koruner, prof. dr. Vilko Žiljak, gosp. Mirko Milosavljević, dr. Sedat Ondaral.

GeTID&teh 2017: mr. sc. Snježana Köpruner - Treba pokazati svima da se isplati investirati u ovu zemlju, isplati se investirati stranim investitorima onda kad ovdje postoji kvalitetna radna snaga, znači dobro obrazovanje mladih ljudi  u svim segmentima

U okviru Šestog međunarodnog naučno-stručnog simpozija GeTID&teh 2017 razgovarali smo sa generalnom direktoricom firme GS Tvornica mašina Travnik mr. sc. Snježanom Köpruner.

Razgovarala: Emina Ahmetović

Poštovana gospođo Köpruner, kažite nam koliko iskustvo iz prakse može utjecati  na uspijeh poslovanja firme?

Nama je jako važno da se mladi ljudi što prije uključe u procese koji su u našim firmama, svejedno da li su to procesi direktno u proizvodnji, kao što su zavarivači, tokari, glodači, ili je to proces u samim kancelarijama. Mislim da to dosad nije slučaj, da je to prilično problematično i da sve zahtijeva jednu temeljnu reformu obrazovnog sistema.

Kako u Bosni i Hercegovini, po Vašem mišljenju budući da ste direktorica firme, možemo biti uspješan poduzetnik?

U BiH nije lako biti uspješan poduzetnik, ali mnogi pokazuju da se to može uz puno napora postići, mislim u državi u kojoj možemo reći da nije baš pravna država. Međutim,  mislim da tu ne treba nikoga kriviti, da su ratna i poratna dešavanja utjecala na to da svi trebamo sada možda malo više zajedno poraditi na tome kako bi se popravili uvjeti i da svi bolje možemo poslovati. Treba pokazati svima da se isplati investirati u ovu zemlju, isplati se investirati stranim investitorima onda kad ovdje postoji kvalitetna radna snaga, znači dobro obrazovanje mladih ljudi  u svim segmentima. Jedan dio je na nama, jedan je dio na politiici, jedan dio na školstvu, i mislim da bi ovo bila jedna izuzetno uspješna priča kada bismo svi obavili svoj dio zadataka.

Gospođo Köpruner, hvala Vam od srca.

GeTID&teh 2017: prof. dr. Vilko Žiljak

U okviru Šestog međunarodnog naučno-stručnog simpozija GeTID&teh 2017 razgovarali smo sa prof. dr. Vilkom Žiljakom sa Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Razgovarala: Emina Ahmetović

Uvaženi profesore, dobro nam došli opet. Vaša prezentacija je bila na temu „Grafička primjena umjetničkih slika u vizualnom i infracrvenom spektru“. Možete li nam reći kolika je važnost umjetničkih slika u vizualnom i infracrvenom spektru?

Sve boje, slikarske boje, imaju svoje odzive i svoja svojstva u vizualnom i infracrvenom spektru. Danas oko nas su infracrvene kamere svugdje, na ulici ih imamo, na svim važnim mjestima. Onda možemo reći zašto ne bi te kamere upotrijebili da proučavamo boje i bojila. Kada smo ih počeli proučavati onda smo vidjeli da možemo stvarati za svaki spektar svjetla gdje imamo mogućnosti snimanja naše kamere, možemo snimati zasebne slike. Svojstva boja možemo koristiti tako da onda jednu sliku vidi jedna kamera, drugu sliku vidi druga kamera iako su slike na istom mjestu, fizički jedna preko druge.

U Vašem izlaganju veliku ste pažnju posvetili kamerama, kolika je ustvari važnost tih kamera u vizualnom i infracrvenom spektru?

Naše oči ne vide direktno, golo oko ne vidi ništa izvan uskog vidnog područja svjetlosti, a svjetlost je jako široka, dijeli se na nekih 15 oktava u primjeni. Mi za ostale valne duljine kao rengen, kao termalne trake, kao radio valove, moramo imati instrument i za sve vrste spektra unutar svjetlosti koristimo različite instrumente koje možemo zvati kamera ako ćemo taj signal dovući pred naše oči.

Koliko boja možemo koristiti za izradu jednog dizajna?

Najljepše je to skratiti pa reći da možemo raditi skriveni dizajn. Možemo napraviti jednu predivnu crnu haljinu, a infracrvena kamera ce unutra vidjeti erotiku ako je ona tako složena, nešto intimno, možemo imati neku pjesmu, neku poruku....

GeTID&teh 2017: Mirko Milosavljević -  Sam CTP CRON donosi dosta inovacija u svojoj konstrukciji u procesu proizvodnje ploča tako da učestvuje u uređenju i smanjenju troškova same proizvodnje, odnosno same štampe

Razgovarali smo se sa gosp. Mirkom Milosavljevićem iz firme CRON CTP, Beograd, Srbija

Razgovarala: Fikreta Kerić

 Poštovani gospodine Milosavljeviću, možete li nam reći čime se bavi firma iz koje dolazite?

Firma se bavi prodajom i servisom uređaja za pripremu za štampu. Danas smo prezentovali kompaniju CRON odnosno uređaje kompanije CRON. To su CTB sistemi za osvjetljavanje grafičkih ploča i za offset industriju, offset štampu i za flekso štampu.

Da li su vaši uređaji dio inovativnog pristupa kada je u pitanju grafička industrija?

Sam CTP CRON donosi dosta inovacija u svojoj konstrukciji u procesu proizvodnje ploča tako da svakako učestvuje u uređenju i u smanjenju troškova same proizvodnje, odnosno same štampe.

Šta je ono što Vašu firmu izdvaja od drugih sličnih njoj?

Ono što našu firmu izdvaja od drugih jeste prvenstveno kvalitet, pouzdanost, mogućnost korištenja najpovoljnijih repromaterijala, fleksibilnost u radu i dugotrajnost, kao i garancija od tri godine, te naš servis koji je jako popularan u cijeloj bivšoj Jugoslaviji zajedno sa Albanijom i daleko poznat u cijelom svijetu.

 GeTID&teh 2017: Dr. Sedat Ondaral – Moja očekivanja su uspostavljanje veze i zajedničkih prijateljskih odnosa sa univerzitetom sa kojeg ja dolazim i građenje nekih dugoročnih planova čije plodove će ubirati one generacije koje budu dolazile poslije nas, poslije njih.

Iskoristili smo priliku i razgovarali sa našim gostujućim predavačem dr. Sedatom Ondaralom sa Tehničkog univerziteta (Trabzon).

Razgovarale: Lamija Grabus i Fikreta Kerić

Uvaženi profesore, dobrodošli na naš fakultet. Kakvi su Vaši utisci do sada ovdje na Univerzitetu u Travniku?

Osjećam se kao da sam posjetio neki drugi univerzitet u Turskoj. Puno toga liči na Tursku, kako kultura tako i običaji. Doček ovdje je bio jako srdačan, topao i osjećam se kao u svojoj zemlji, bez nekih značajnih promjena.

Kakva su Vaša očekivanja od GeTID simpozija?

Kada je u pitanju simpozij kao što je GeTID i ostali vidovi druženja na ovaj način, moja očekivanja su uspostavljanje veze i zajedničkih prijateljskih odnosa sa univerzitetom sa kojeg ja dolazim i građenje nekih dugoročnih planova čije plodove će ubirati one generacije koje budu dolazile poslije nas, poslije njih.

Po Vašem mišljenju da li BiH ima prostora da napreduje u prostoru grafike, dizajna, multimedija?

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina mogu se bazirati samo na onaj dio koji sam vidio i smatram da ova država ima veliki potencijal za budućnost za razvoj u oblasti tehnologije, grafike, inžinjerstva i sl.

Možete li nam napraviti paralelu između fabrike Natron iz Maglaja i fabrika u Turskoj?

Tu usporedbu je jako teško napraviti jer svaka fabrika radi i funkcioniše na osoben način. Kada je u pitanju fabrika Natron ono što sam vidio je da je fabrika otvorena za nove investicije i to je ono što će odvesti Bosnu i Hercegovinu i samu fabriku u pozitivnu budućnost.

Hvala Vam na izdvojenom vremenu!